Iako se Zakon o javnim nabavkama u BiH primjenjuje osam godina, opštine i gradovi i dalje prave greške u postupcima koje sprovode i plaćaju budžetskim novcem, a u posljednjem objavljenom izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora u Republici Srpskoj o poslovanju Uprave Grada Banjaluka nalazi se više primjedbi na postupke javnih nabavki.
“Ne može se tolerisati nepoštovanje zakona, svaka netransparentnost ukazuje na nemar ili namjeru koruptivnih radnji ili rizika. Apsolutno ne postoji prostor da se oproste ili tolerišu propusti u postupcima javnih nabavki jer je zakon na snazi osam godina i bez ikakvih izmjena ili dopuna. Mi još uvijek vodimo bitke s javnim organima da objavljuju planove javnih nabavki, a sve to je nedopustivo”, kaže Damjan Ožegović iz Transparency International u BiH.
Krajiška kuća
Revizori su uočili da je 2020. godine Centar za razvoj poljoprivrede i sela dodatne nepredviđene radove na sanaciji i adaptaciji poslovnog objekta Krajiška kuća sproveo putem pregovaračkog posutpka, bez objave obavještenja, pa su dodanti radovi izvedeni prije provođenja procedure javne nabavke što nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama (članovi 3 i 6).
Iz Centra odgovaraju da se radilo o dodatnim radovima nepredviđenim osnovnim ugovorom bez kojih nije bilo moguće izvesti osnovne radove.
“U toku izvođenja radova nadzorni organ nas je obavijestio o potrebi izvođenja dodatnih radova još u toku izvođenja radova koji su se odnosili na predmetni ugovor. Nadzorni organ se u svojoj obavijesti pogrešno izrazio i napisao da su radovi izvedeni, a nije naglasio o kojim se radovima radi, a radilo se o radovima iz osnovnog ugovora koji su izvedeni prema dinamičkom planu koji je izvođač dostavio uz osnovni ugovor nakon provedenog otvorenog postupka. Dodatni nepredviđeni radovi su se počeli izvoditi u toku postupka provođenja procedure putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja. Navedeni radovi su bili neophodni jer nisu bili uključeni u prvobitno razmatrani projekat, odnosno u prvobitno zaključeni ugovor, a bili su neophodni za izvođenje opisanih radova jer se takvi radovi ne mogu tehnički odvojiti od osnovnog ugovora i zato smo morali provesti pregovarački postupak bez objave obavještenja koje je objavljeno na stranici ugovornog organa sa dobavljačem kom je dodijeljen osnovni ugovor”, piše u svom odgovoru Draško Ilić, direktor Centra.
Draško Ilić, direktor Centra
Ožegović upozorava da je za dodatne radova koji ne prelaze 20 posto vrijednosti osnovnog ugovor dopušteno uzeti prvobitno odabranog izvođača, ali da ipak treba objaviti obavijest o dodatnim radovima jer se, teoretski, može pojaviti novi izvođač koji ih možda može izvesti za manje novca.
“U svakom slučaju – sve mora biti dogovoreno unaprijed, prije izvođenja radova, pa i dodatni radovi. U pregovaračkim postupcima kojim se nadograđuje postojeći ugovor najčešće dolazi do zloupotreba na način da ugovorni organ namjerno nešto previdi ili umanji kako bi pogodovao nekom izvođaču radova i onda te nedostatke pokrivaju pregovaračkim postupkom. Mislim da je ovdje došlo do nemara ugovornog organa koji je legalizovao izvršene radove, ali je opet Zakon prekršen jer nisu mogli naknadno legalizovati izvršne radove. Osim toga, Krajiška kuća je jedan mali samostojeći objekat u centru Banjaluke koji tu stoji 50 godina i prosto je nevjerovatno da nisu mogli unaprijed procijeniti šta sve treba uraditi na adaptaciji i to ugraditi u osnovni ugovor”, kaže Ožegović.
I Slobodan Golubović, glavni i odgovorni urednik portala pratimotendere.ba, upozorava na mogućnost zloupotrebe.
“Opšte su poznate zloupotrebe pregovaračkih postupaka za dodatne radove, najčešće bez objave – ugovorni organ ugovori radove niže vrijednosti i onda dodatnim ugovorima namiruju izvođača radova. Mislim da su revizori jako dobro primjetili da su radovi završeni, pa onda potpisan dodatni ugovor i to je klasična zlouptreba, bez obzira šta govore gradske vlasti”, cijeni Golubović.
Inače vrijednost prvobitno ugovorenih radova je bila 89.818,70 KM bez PDV-a, a dodatnih radova 12.006,11 KM bez PDV-a što je manje od 20 posto vrijednosti prvobitnog ugovora. Izvođač radova bila je Unitrade Company d.o.o. Banjaluka.
Štampanje karata nije kulturna usluga
Kulturni centar-Banski dvor je kao kulturne usluge platio štampanje određenih materijala koji, prema ocjeni revizora, nisu kulturne usluge.
Iz Javne ustanove Banski dvor-Kulturni centar pojašnjavaju da su štampali kataloge za likovne izložbe ili festivalske manifestacije, programske knjižice, koncertne programe za posjetioce, mjesečne programe, promotivne rolape i bekborde, štampu na foreksu za potrebe likovnog programa, pozivnice, ulaznice, plakate za događaje jer imaju osam pozicija za oglašavanje ustanove…
“Smatrali smo da je izabrani postupak adekvatan”, pišu iz JU KC Banski dvor i naglašavaju da realizacija kulturnih programa predstavlja njihovu osnovnu djelatnost.
“Mi smo regionalno prepoznat kulturni centar i u prosjeku godišnje realizujemo oko dvije stotine raznovrsnih kulturnih programa – koncerata, izložbi, književnih promocija, festivala, predstava i filmskih projekcija. S tim u vezi u tenderskoj dokumentaciji je naznačeno da se usluge štampanja odnose isključivo na štampanje materijala za potrebe kulturnog i umjetničkog programa u vlastitoj produkciji Banskog dvora, a sama predmetna nabavka je obuhvatala veoma širok asortiman usluga štampanja kako bi se njima obuhvatili svi navedeni segmenti i specifičnosti programa kulture naše ustanove”, pišu iz JU KC Banski dvor.
Revizori navode da se ukupni prihodi JU KC Banski dvor sastoje od reklamiranja privrednih subjekata, zakupa sale za održavanje kulturno-zabavnih aktivnosti ili sportskih i rekreativnih aktivnosti…
Ožegović smatra da je u ovom slučaju moguća nenamjerna greška.
“Možda su oni tumačili da time podržavaju izvođače kulturnog programa, ali to jeste kršenje zakona”, kaže Ožegović, a Golubović podsjeća da postoji jedinstveni riječnik javnih nabavki koji definiše i radove i usluge i robe.
“Sve ima svoju šifru i naravno da se ne mogu štamparske usluge podvesti pod kulturne usluge”, zaključuje Golubović.
Najpovoljniji ponuđač za ovaj posao je bilo preduzeće 3R Graphic iz Banjaluke.
Nisu znali koliko radnih mjesta i koliko zaposlenih imaju
Revizori su uočili da u Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji poslova i sistematizaciji radnih mjesta u Gradskoj upravi Banjaluka nije naveden ukupan broj radnih mjesta i broj zaposlenih, pa je za potrebe revizije dostavljena informacija Odsjeka za razvoj lokalne samouprave i upravljanje ljudskim resursima da je sistematizovano 921 radno mjesto i 766 zaposlenih, no revizorskim ispitivanjem i pregledom Pravilnika je utvrđeno da je sa 31.12.2020. utvrđeno 434 radna mjesta i 932 zaposlena.
Gradska uprava ne raspolaže informacijom o broju zaposlenih na dan 31.12.2020., kao ni o fluktoaciji zaposlrnih u toku revidirane godine. S obzirom da je u toku provođenja revizije informacija o broju zaposlenih dostavljena više puta s različitim podacima – prema dostavljenom tabelarnom pregledu na dan 31.12.2020. zaposlrno je 784 izvršilaca i pet funkcionera dok je u toku 2020. zaposleno 20 izvršilaca i 4 pripravnika, a za 37 izvršilaca je prestao radni odnos. Naknadno je dostavljena informacija Odsjeka za razvoj lokalne samouprave i upravljanje ljudskim resursima o broju zaposlenih koja nije u skladu s informacijama u tabelarnom pregledu, pišu revizori iz Glavne službe za reviziju javnog sektora u Republici Srpskoj.
Ili nisu znali ili nisu htjeli
Turistička organizacija Grada Banjaluka nije na svojoj web-stranici objavljivala osnovne elemente ugovora za javne nabavke čime je prekršen Zakon o javnim nabavkama, ali i Uputstvo o objavni osnovnih elemenata ugovora i izmjena ugovora, pišu revizori u svom izvještaju o poslovanju Grada Banjaluka u 2020. godini.
Iz Turističke organizacije Grada pišu da su izvještaje dostavljali Agenciji za javne nabavke u zakonom predviđenom roku, a tabelarni prikaz osnovnih elemenata ugovora za sve javne nabavke su naknadno objavili, u toku revizije, kada im je stavljena primjedba da to nisu uradili.
“Napominjemo da smo po sugestiji revizora odmah objavili spisak osnovnih elemenata ugovora za sve javne nabavke tako da se u to uvjerila i nadležna revizorka ulaskom na našu web-stranu, ali je ipak to primjedbovala jer je to uočila… Smatramo da smo tu grešku ispravili u toku revizije za 2020. godinu, a da drugih primjedbi kao naprimjer provođenje postupaka, nepoštovanje rokova u bilo kojoj fazi postupka, nepoštovanje opštih principa da se postupa netransparentno prema ponuđačima, da se obezbjedi pravedna i aktivna konkurencija sa ciljem najefikasnijeg korišćenja javnih sredstava, a u vezi sa predmetom nabavke i njihovom svrhom nije bilo, te smatram da se naša greška može više nazvati previdom nego greškom”, piše Ranka Babić, rukovoditeljica za opšte, pravne i kadrovske poslove u TZ Grada.
Ožegović upozorava da ugovorni organi često ne izvršavaju ovu obavezu.
“Ne znamo zašto to ne rade, teško je reći da li prikrivaju elemente osnovnih ugovora ili su nemarni. To objavljivaje je važno jer osnovni elementi ili nacrt ugovora ne moraju biti identični konačnom, potpisanom ugovoru i tim neobjavljivanjem ugovorni organi onemogućavaju građanima da vide šta je najavljeno, a šta je stvarno potpisano, da li je konačan ugovor istovjetan osnovnoj najavljenoj namjeri organa”, kaže Ožegović i napominje da je ovaj previd prekršaj i da je kažnjiv.
No Golubović cijeni da obaveza objavljivanja elemenata osnovnog ugovora u Zakonu o javnim nabavkama nije dovoljno precizno defnisano i da ugovorni organi znaju da neće biti kažnjeni za neizvršavanje ove obaveze.
“Objava realizacije ugovora i elemenata ugovora nije veliki posao ili problem, ali treba da bude ispoštovano jer je predviđeno i osnovnim zakonom i podzakonskim aktima. Mislim da ugovorni organi to jednostavno smatraju suvišnim poslom i ne žele da rade jer znaju da neće biti sankcionisani. Nije u pitanju kriminal, ali jeste nemar i neodgovornost jer to su administrativne procedure koje treba poštovati”, kaže Golubović.
Menadžer grada Banjaluka Bojan Kresojević kaže da je revizija u ovom izvještaju otkrila formalne nedostatke, ali da nisu najveći problemi i najveće štete za budžet Grada.
“Saglasan sam s revizijom iako mislim da je to samo kap u moru. Brojni su drugi slučajevi gdje je formalno sve uštimano, ali je napravljen veliki teret za budžet. Mi nismo imali vremena da prezentujemo javnosti, ali smo kroz revizju i svakodnevni rad uočili da su dogovorene cijene i način ugovora, kao što smo sada objavili za Vodovod, napravili mnogo veće finansijske štete po budžet Grada Banjaluke”, kaže Kresojević i naglašava da od dolaska novog gradonačelnika nakon izbora u oktobru 2020. nije bilo smjena u organizacijama koje su sastavni dio Gradske uprave jer su te pozicije u ingerencijama skupštinske većine.
Menadžer grada Banjaluka Bojan Kresojević
“Kulturni centar Banski dvor ima istog direktora, a Turisitička organizacija ima novog direktora, ali iz iste političke partije, pa je to ista politika jer su te pozicije u ingerencijama skupštinske većine i ne sumnjamo da će i novi direktori i novi upravni odbori biti rezultat političkog dogovora”, kaže Kresojević.
Inače Uprava Grada Banjaluka je u 2020. planirala sprovesti 550 postupaka javnih nabavki ukupne procijenjene vrijednosti 26,9 miliona KM bez PDV-a, ali je provela 386 postupaka za 17,8 miliona KM bez PDV-a.
Budžet Grada Banjaluka за 2020. godinu je iznosio 150.702.000 КМ, a rebalansom je povećan na 155.890.000 КМ. Najveće stavke su finansiranje imovine 36.922.660 КМ, lična primanja zaposlenih 39.328.490 КМ… Za otplatu dugova potrošeno je 8.394.000 КМ…
Odbornik u Skupštini Grada Banjaluka Milko Grmuša (PDP) kaže da se često ponavljaju problemi na koje revizija ukazuje i najavljuje formiranje skupštinskog odbora za javne nabavke.
“Kancelarija za reviziju je nekako uvijek naklonjena javnom sektoru, pa je i takva u više navrata davala primjedbe Gradu Banjaluci i to znači da nije bilo zlonamjernih tvrdnji, nego su objavili ono što nikako nisu mogli da preskoče. U takvoj situaciji mi se suočavamo sa činjenicom da, recimo, u slučaju Vodovoda nisu ispoštovane preporuke date 2016. godine i sada se suočavamo s ogromnim problemima. Tada je za razvoj vodovodne mreže u selima bio zadužen Centar za razvoj sela i bilo je propusta, ali su revizori upozorili. Inače je mnogo preporuka revizora koje nisu ispoštovane, mnogo ih je koje su samo djelimično ispoštovane i mislim da Skupština Grada treba o tome da raspravlja. Imamo sjednicu 28. aprila i tada je na dnevnom redu osnivanje odbora koji bi se bavio javnim nabavkama, a ja lično ću nastojati da jedna od tačaka dnevnog reda vrlo brzo budu i nalazi revizora jer tu je čitav niz problema”, kaže Grmuša.
Milko Grmuša (PDP)
Odbornik Saša Lazić (Narodni pokret) kaže da se često dešava da se usred neke gradnje pojave vanredni troškovi i dodatne potrebe i novac.
“Ne mogu reći da je to, recimo s Krajiškom kućom, pranje para, ali slično je bilo s mostom u Šeheru i u još nekim slučajevima- stalno se nešto naknadno utvrdi, pa novi tenderi, dodatni budžeti… Znam da i Centar za predškolsko obrazovanje nabavke uklapa do 6.000 KM da ne raspisuju tendere, pretpostavljam da slično radi i Turistička organizacija koja često traži novac za naknadne troškove jre su te poplave, te uvijek nešto i po mom mišljenju – tu su u pitanju razne sumnjive radnje. Moglo im se, ali sada je na organima da utvrde da li je bilo prevare, lično mislim da postoji osnovana sumnja da je tu bilo svega. Ne bih nikoga optuživao bez dokaza, ali svaki naš političar koji je samo nekoliko godina u vlasti – postane ili milioner ili multimilioner, pa postoje osnovane sumnje da nešto nije u redu i ja bih volio da se to istraži. Istina, bilo je posljednjih mjeseci istraga i pritvora, ali je sve prošlo i neki ljudi su čak i nagrađeni, pa to otvara pitanje da li kod nas uopšte postoji pravna država”, kaže Lazić i pojašnjava da Skupština Grada nema ingerencije nad javnim nabavkama i mnogim drugim pitanjima.
Saša Lazić (Narodni pokret)
“Ma ja često iz kože iskačem zbog toga – postaljao sam brojna pitanja i bivšem i sadašnjem gradonačelniku i o Kliničkom centru i o školi u Starčevici, o smrti Davida Dragičevića i oni meni uvijek kažu da grad tu nema ingerencije”, kaže Lazić.
Prilikom razgovora s Nenadom Grbićem (SNSD) veza se prekinula i on se kasnije nije javljao na ponovljene pozive, Mišo Kovačević (SNSD) je rekao da je za izjave za medije nadležan Dragoslav (Topić – op.aut.) jer je on šef Kluba odbornika SNSD-a, a Zoran Popović (SNSD) je rekao da ne zna o čemu se radi, da nije čitao revizorski izvještaj i da se obratimo predsjedniku Skupštine Mladenu Iliću jer je on njihov (SNSD). Borivoje Obradović takođe nije vidio revizorski izvještaj i ne voli da govori napamet, a Srđan Amidžić (SNSD) je u SMS- poruci zatražio da mu objasnimo zašto ga zovemo i onda se više nije javljao ili odgovarao na SMS-ove.
Revizori pojašnjavaju da je za pripremu i fer prezentaciju finansijskih izvještaja odgovoran gradonačelnik koji treba da smisli, primjeni i održava interne kontrole koje su relevantne za pripremu i fer prezentaciju finansijskih izvještaja koji ne sadrže materijalno značajne greške nastale usljed prevara i greške, da u napomenama uz finansijske izvještaje objavi relevantne informacije, te da odabere i primjeni odgovarajuće računovodstvene politike i procjene.
Izvor: Frontal
